Desno od glavne kapije beogradskog Novog groblja u Ruzveltovoj ulici nalazi se mesto počinka brojnih slavnih ličnosti XIX i XX veka.
Aleja velikana je formirana u periodu od 1926. do 1927. godine kada su tu preneseni srpski velikani sa Starog tašmajdanskog groblja. Aleju čine 23 grobnice i 3 grobnice-kapele, koje zauzimaju čitavu površinu aleje, te ne postoji mogućnost njenog proširenja. Ipak, s obzirom da su grobnice porodične, na ovom mestu danas počivaju posmrtni ostaci od oko stotinu kulturnih i javnih radnika i njihovih porodica.
Sahranjeni velikani po grobnicama
Grobnica #1 – Dimitrije Tucović (1881-1914), teoretičar socijalizma i osnivač Srpske socijaldemokratske partije, učesnik Prvog balkanskog i Prvog svetskog rata, sahranjen je u Aleji velikana 2016. godine kada su njegovi posmrtni ostaci preneti sa trga Slavija, gde su se nalazili od 1949. godine.
Grobnica #2 – Miloš Vasić (1859-1935), general Srpske vojske i divizijski general Jugoslovenske vojske, ministar vojni Kraljevine Srbije i ministar vojske i mornarice Kraljevine Jugoslavije, konstruktor ručne bombe četvrtastog oblika i reformator vojnog zakona po kome je uveden vojni čin vojvode. Njegova supruga Zorka Vasić (1868-1945), kao i njegovi rođaci.
Grobnica #3 – Petar Kočić (1877-1916) književnik i političar, sahranjen je u Aleji velikana 1927. godine kada je njegov grob prenet sa Tašmajdanskog groblja. Članovi njegove porodice: sin Slobodan Kočić (1910-1913), supruga Milka Kočić (1882-1966), ćerka Dušica Pavić (1914-1994), kao i potomci njegove ćerke.
Grobnica #4 – Dušan M. Marković (1879-1935) divizijski general Jugoslovenske vojske, od 1929. do 1935. godine je bio komandant celokupne žandarmerije. Njegova rano preminula ćerka Branislava Marković (1912-1933), i drugi članovi porodice.
Grobnica #5 – Aleksandar Knežević (1845-1892) inspektor železničke direkcije, sahranjen je u Aleji velikana 1927. godine kada je njegova grobnica preneta sa Tašmajdanskog groblja. Njegovi rođaci: Milorad Ruvidić (1863-1914), arhitekta i Dragoslav Todorović (1909-1964), profesor Ekonomskog fakulteta.
Grobnica #6 – Milan Srškić (1880-1937), pravnik i političar, bio je ministar u više Vlada, a u dva mandata od 1932. do 1934. godine bio je predsednik Ministarskog saveta Kraljevine Jugoslavije.
Grobnica #7 – Milan Kujundžić Aberdar (1845-1892), filozof i političar, profesor Velike škole, sekretar Srpskog učenog društva (1873-1882), ministar prosvete, predsednik Narodne skupštine (1880-1885) i član Srpske kraljevske akademije od osnivanja, sahranjen je u Aleji velikana 1927. godine kada je njegova grobnica preneta sa Tašmajdanskog groblja. Njegova sestra Nerandža Ugrinov umrla 1929, zet general Vladimir Ugričić umro 1921. godine, i njihove ćerke – Petra, Nasta, Bosiljka Bosa i Zora.
Grobnica #8 – Porodična grobnica Radivoja Jovanovića (1908-1942), Jelena Jovanović (1879-1961), Dr Milivoje Jovanović (1901-1979), Draginja Jovanović (1906-1980), Mića Kastratović (1910-1982).
Grobnica #9 – Jovan Cvijić (1865-1927), geograf, osnivač Srpskog geografskog društva, predsednik Srpske kraljevske akademije (1921-1927) profesor i rektor Beogradskog univerziteta (1906-1907 i 1919-1920). Njegova supruga Ljubica Cvijić.
Grobnica #10 – Milan Pribićević (1877-1937), oficir, učesnik balkanskih i Prvog svetskog rata i političar, jedan od lidera Zemljoradničke stranke. Njegova majka Hristina Pribićević (1844-1921) i supruga Ruža Pribićević (1890-1968).
Grobnica #11 – Stevan Vladislav Kaćanski (1829-1890), nacionalno-politički radnik i revolucionar. Bio je najpopularniji srpski patriotski pesnik u drugoj polovini XIX veka, čije su pesme bile inspirisane poetskim snom o oslobođenju i ujedinjenju Srba. Sahranjen je u Aleji velikana 1927. godine, kada su njegovi posmrtni ostaci preneti sa Tašmajdanskog groblja, a spomen-grobnica mu je otkrivena 12. maja 1929. godine.
Grobnica #12 – Jovan Popović (1905-1952), književnik i učesnik Narodnooslobodilačkog rata, dopisni član Srpske akademije nauka i umetnosti; nosilac Partizanske spomenice 1941. Pored Popovića ovde je sahranjena i njegova supruga Bosa Popović (1910-1984).
Grobnica #13 – Ilija Milosavljević Kolarac (1789-1878), trgovac i zadužbinar, u Aleji velikana je sahranjen 1927. godine kada mu je grob prenet sa Tašmajdanskog groblja. Ovde je sahranjena i njegova supruga Sinđelija.
Grobnica #14 – Porodična grobnica – kapela Lazarević-Spužić.
Grobnica #15 – kapela – Stevan Hristić (1885-1958) srpski kompozitor, dirigent, pedagog i muzički pisac. Istaknuti predstavnik poznoromantičarske stilske orijentacije u srpskoj muzici prve polovine XX veka. Kosta Hristić (1852-1927) srpski pravnik, političar, diplomata, književnik i prevodilac.
Grobnica #16 – Porodična grobnica Milana Simonovića (1881-1940) rođen u Varvarinu, advokat i političar. Biran za narodnog poslanika Ustavotvorne skupštine Kraljevstva SHS 1920. godine, minister u Vladama Nikole Pašića, Nikole Uzunovića, Velimira Vukićevića i Milana Stojadinovića. Više puta biran za Senatora u Moravskoj banovini. Bio je predsednik Narodne skupštine Kraljevine Jugoslavije 1939. godine. Pored njega su sahranjeni još i njegova žena Darinka Simonović (1885-1949), Dr Milorad Simonović (1913-1979) i Borivoje Simonović (1919-1991).
Grobnica #17 – kapela – Velimir Mihailo Teodorović (1849-1898) dobrotvor i zadužbinar. Vanbračni sin kneza Mihaila Obrenovića i Slovenke Marije Berghauz. Kršten u rimokatoličkoj crkvi kao Viljem. Sahranjen je u Aleji velikana 1927. godine kada su njegovi posmrtni ostaci preneti sa sa groblja u Minhenu, gde su se nalazili od 1898. godine.
Grobnica #18 – Jevrem Simić (1876-1936) pravnik i diplomata Kraljevine Srbije i Kraljevine Jugoslavije. Pored njega, u istoj grobnici su sahranjeni njegova supruga Danica Simić (1891-1980), Nastas Nedić (1921-1928) i Nadežda Nedić (1920-2010).
Grobnica #19 – Mihailo Kovačević (1878-1927), brigadni general Jugoslovenske vojske i učesnik Balkanskih i Prvog svetskog rata. Ubijen je u Štipu 5. oktobra 1927. godine u atentatu, koji su izveli članovi VMRO. Pored Kovačevića, ovde je sahranjena i njegova supruga Zorka.
Grobnica #20 – Miloš Savčić (1865-1941) jedan od najbogatijih Evropljana svog vremena, ministar građevina, gradonačelnik Beograda, građevinski inženjer, preduzetnik, savetnik, saradnik i rukovodilac brojnih privrednih objekata u Kraljevini Srbiji i Kraljevini Jugoslaviji.
Grobnica #21 – Milunka Savić (1890—1973), učesnica Balkanskih i Prvog svetskog rata, heroina srpske vojske i i jedna od žena sa najviše odlikovanja u istoriji ratovanja. Sahranjena je u Aleji 2013. godine, kada su njeni posmrtni ostaci preneti iz porodične grobnice.
Grobnica #22 – Porodična grobnica Gavre Jovanovića (1912-1952) pomoćnik upravnika sanatorijuma „Ozren“ i ratni vojni invalid, Petar Jovanović (1885-1955) nastavnik muzike, Danica Jovanović rođ. Vuković (1889-1979), Olga Jovanović (1910-1980) i Mila Jovanović (1915-1994).
Grobnica #23 – Porodična grobnica Kornelija Stankovića (1831-1865) prvog srpskog školovanog kompozitora, melografa, dirigenta, pijaniste i muzičkog pisca.
Grobnica #24 – Porodična grobnica Kojić – Đorđe S. Kojić (1860-1945) učitelj, Vukosava Đ. Kojić (1870-1945) učiteljica, Jelena V. Kojić (1898-1961), Dr Vladislav Đ. Kojić (1891-1973) generalni konzul u penziji, Anđelija Obradović rođ. Kojić (1905-1941), Mihailo Đ. Kojić (1893-1943) načelnik ministarstva rudarstva, Danica Đ. Kojić (1899-1975) arhitekt, Branislav Đ. Kojić (1899-1987) arhitekt, professor univerziteta i akademik.
Grobnica #25 – Porodična grobnica Đura Paunkovića (1877-1938) kao ekonomsko-finansijski stručnjak bio član i visoki funkcioner više privrednih, finansijskih i kulturnih ustanova u Kraljevini Jugoslaviji. U javnom radu se posebno istakao u sokolskom pokretu, zalažući se za ujedinjenje južnoslovenskih sokolskih društava. Bio je zamenik starešine Sokola Kraljevine Jugoslavije i učestvovao je u osnivanju Saveza slovenskog sokolstva. Senator Kraljevine Jugoslavije.
Grobnica #26 – Porodična grobnica Pere Slijepčevića (1888-1964) bio je srpski književni istoričar. Pored njega tu su sahranjeni i Vladan Slijepčević (1930-1989) filmski reditelj i profesor univerziteta, Ljubica Slijepčević (1903-1992).